Exclusive: Ukradeno sidro sa olupine srednjevjekovnog galijuna staro 600 godina

Dok crnogorska država pokazuje apsolutnu nezainteresovanost i nesposobnost da zaštiti vrijedno kulturno blago u s om podmorju, nesavjesni pojedinci nastavljaju da haraju hidroarheološke lokalitete na primorju. Najnoviji primjer stigao je iz Boke – nepoznati počinioci ukrali su i odnijeli veliko željezno sidro koje se nalazilo na olupini srednjevjekovnog jedrenjaka tipa galijun, potonulog najvjerovatnije početkom 16.vijeka kod rta Kabala na poluostrvu Luštica.

Poznati crnogorski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević iz Herceg Novog prije petaestak dana otkrio je da je neko sa arheološkog lokaliteta kod rta Kabala odnio veliko metalno sidro koje se nalazilo uz ostatke drvenog broda, na dubini od oko 20 metara. O tome je Gačević pismeno i sa obiljem foto dokaza obavijestio Ministarstvo kulture koje međutim, do danas nije reagovalo na tu prijavu. Gačević, koji je hidroarhoeloški lokalitet kod rta Kabala detaljno opisao u svojoj knjizi „Podmorje Crne Gore“, a posvetio mu je jednu epizodu od ukupno 22 koje čine njegov istoimeni dokumentarni TV serijal, video snimke poharanog vrijednog lokaliteta postavio je i na Youtube kanal.

Odneseno sidro galijuna sa dubine 20 m_resize„Tužno je bilo vidjeti da je neko podigao i ukrao sidro koje je skoro 600 godina ležalo na dubini od 20 metara, uz ostatke potonulog galijuna. Drugo sidro tog broda koje se nalazi na nešto većoj dubini od 32 metra je na sreću, još tamo i njega lopovi za sada nisu pokušali podići. Ipak, ukoliko država nastavi da se ovako neodgovorno odnosi prema svojoj kulturnoj baštini u podmorju, ne bi me čudilo ni da to drugo sidro uskoro „dobije noge“ i nestane.“- kaže Gačević potvrđujući da mu se niko iz Ministarstva kulture nije obratio „ni pismeno, ni usmeno, ni dopisom, ni telefonom“ nakon što im je nedavno predao prijavu o devastaciji hidroarhrološkog nalazišta iz 15.-16.vijeka kod rta Kabala. Inače, sa ovog lokaliteta u proteklih skoro 20 godina od kada je olupinu srednjevjekovnog galijuna istraživala jedna ronilačka ekspedicija pod okriljem Ministarstva kulture, JP „Morsko dobro“ i jendnog beogradskog ronilačkog kluba, nestali su brojni artefakti – djelovi brodske opreme i grnčarije koja je bila teret potonulog jedrenjaka. Jedan od četiri topa kojima je galijun bio naoružan je sredinom devedesetih izvađen i odnesen u Zavičajni muzej u Herceg Novom gdje se u međuvremenu taj vrijedni eksponat zbog nestručne obrade i loše konzervacije, bukvalno raspao od korozije u dvorištu muzeja.

Gačević se lani osvjedočio da je sa lokaliteta u blizini rta Arza na Luštici nestao veliki Nestali propeler Arpada_resizepropeler austrougarskog parobroda „Arpad“ koji je ovdje naišao na minu januara 1917. U eksploziji je „Arapd“ ostao bez propelera, lista kormila i dijela propelerske osovine, a velika trokraka elisa od legure mesinga i bronze, pala je na dubinu od 48 metara, gdje se jednim krilom zabola u pjeksovito dno i tako stajala skoro 100 godina, dok joj se nisu „posvetili“ podmorski pirati – podigli je i odnijeli, vjerovatno za topljenje kao sekundarnu sirovinu. Gačević je kamerom dokumentovao devastaciju i ovog lokaliteta, na kojem je ostao samo dio pribora koji su lopovi koristili da podignu i odnesu masivni propeler. Ministarstvo kulture kojem je i ovaj slučaj predočen, i na njega je takođe ostalo nijemo, a Gačević je u međuvremenu sam uspio saznati imena nekih od aktera ove krađe.

„U avgustu sam organizovao međunarodnu ronilačku ekspediciju na olupinu autrougarske krstarice „Zenta“ koja je potonula prije talno 100 godina pred Petrovcem. Tom prilikom, vidjeli smo tragove teške devastacije i ovog broda, uprkos činjenici da on leži na dobuni od čak 72 metra, dostupnoj samo profesionalnim roniocima. Teška oštećenja „Zentine“ olupine nastalasu vjerovatno, uslijed koriščenja veće količine eksploziva za krivolov ribe. I to sam snimio podvodnom kamerom kako bi svoje tvrdnje potkrijepio materijalnim dokazima.“- kazao nam je Gačevič dodajući da se osvjedočio i takođe video kamerom snimio, devastaciju antičkog amforišta u blizini Zlatne luke na Luštici. I ovdje, iako je amforište na dubini od 62 metra i malo ljudi zna njegovu tačnu poziciju, su vidljivi tragovi prisustva podmorskih lupeža a neke od nepolomljenih amfora već su pripremljene za podizanje na površinu mora. I to je Gačević prijavio Ministarstvu kulture i video snimak podigao na Youtube, ali niko od nadležnih do sada nije reagovao i spriječio pustošenje ovog vrijednog lokaliteta kulturne baštine.

Siniša Luković

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.