Društvo prijatelja bokeške baštine uputilo otvoreno pismo Ministarstvu kulture

Pogled na Gospu od Škrpjela - foto Boka News
Pogled na Gospu od Škrpjela – foto Boka News

Članovi Društva  prijatelja bokeške baštine,  nevladine organizacije koja je osnovana sa prvenstvenim ciljem očuvanja i unapređenja prirodnog i graditeljskog nasljeđa Boke Kotorske, posebno Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kao dijela Svjetske baštine, uputili su otvoreno pismo Ministrastvu kulture.

Organizacija je osnovana nedavno, isprovocirana trenutnim stanjem kulturne i prirodne baštine na području Boke Kotorske. Osnivači društva su stručnjaci iz oblasti zaštite kulturne baštine sa prostora Boke.

Pismo prenosimo integralno.

Poštovani,

Prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora upisano je na UNESCO Listu Svjetske baštine 1979. godine, zbog  “izuzetne univerzalne vrijednostikoju posjeduje, a koja se ogleda u kvalitetu njegove arhitekture u utvrđenim i otvorenim gradovima, naseljima, palatama i manastirskim kompleksima, te njihovoj harmoničnoj integraciji sa kultivisanim terasastim predjelom na obodima visokih stjenovitih planina” [1].Svjetsku baštinu Kotora ne čine samo gradovi Kotor i Perast, ili pojednačni kulturno-istorijski objekti, već cijeli kulturni pejzaž kotorsko-risanskog zaliva koji počinje na rtu Gospa od Anđela i završava se na Turskom rtu.

Na kritično stanje u okviru Područja Kotora UNESCO ukazuje u kontinuitetu od 2003. godine do danas. Već tada je u odlukama Komiteta Svjetske baštinenaglašena “zabrinutost zbog rizika koji prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija ima na izuzetnu univerzalnu vrijednost područja (OUV)”[2].

Ovakvo stanje potvrdila je i 2013. godine UNESCO/ICOMOS Savjetodavna misija, u čijem izvještaju je navedeno da je  “veza između planiranja i politike zaštite vrlo slaba, da prostorno-urbanistički planovi tolerišu, a u određenom stepenu i podstiču urbanizaciju, dok u isto vrijeme ne uspjevaju da integrišu zahtjeve očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti područja (OUV) i elemente kulturnog pejzaža”. Misija je prepoznala kao ozbiljan problem  “slabost sistema zaštite i njegovu nemoć da pozitivno utiče na proces urbanizacije, prostornog planiranja i razvoja saobraćaja” [3].

Bez obzira na preporuke UNESCO-a, stanje se neprekidno pogoršava, a posebno intezivno u posljednje dvije godine.

Pozdrav iz Boke
Pozdrav iz Boke

Zaštićeno područje Kotora pokriva niz planskih dokumenata, ali je baština u njima u pravilu tretirana formalno, podređena savremenim graditeljskim zahvatima iprevashodno u funkciji kapitala, a ne u cilju unapređenja kvaliteta područja za dobrobitsvih njegovih građana. Najviši planski dokument, Prostorno-urbanistički plan (PUP)sa kojim bi trebalouskladiti sve planove nižeg reda (DUP, UP, i dr.) još uvijek nije donesen. Studija zaštite kulturnih dobara koja bi trebaloda bude ključna bazna studija na osnovu koje se izrađuje PUP, iako jezavršena prije više od godinu dana, još uvijek nije usvojena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Studija,u kojoj su jasno definisane i mapirane vrijednosti i karakteristike kulturnog pejzaža područja Kotoradala je mjere za drugačiji pristup planiranju prostora, mjere kojima je cilj zaustavljanje aktuelnog planerskog i graditeljskog haosa koji prijeti da sasvim promijeni karakter zaštićenog područja. Ove mjere bile su ključni razlog konfrontacije Stručnog tima koji je izradio Studijui Direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara, i razlog zašto Studija još uvijek nije usvojena. Istovremeno, u prostoru se događa upravo ono što je Studija pokušala da spriječi. Dobrota i Prčanj se ubrzano transformišu i gube karakteristike tradicionalnih naselja, LSL Glavati usvojena je nakon što je kotorskaUpravačetiri godine odbijalada izda saglasnost na taj planski dokument, Kostanjica se širi uprkos oštrim kritikama javnosti i preporukama ICOMOS-a. Najnovija  “valorizacija” i “kultuvisanje” Turskog rta sa “privremenim”objektom TRAJNO iradikalno mijenja konfiguraciju terena, razara prostor ne samo fizički već i njegov istorijski značaj  i narušava glavnu vizuelnu osu koja spaja područje Svjetske baštine i njegovu zaštićenu okolinu.

Ovim posljednjim incidentom, ogolila se obesmišljenost aktuelnog planiranja prostora u kojem nevidljiva granica morskog dobra dezintegriše milenijumski jedinstven prostor, dijeli planiranje na prostor iznad i ispod puta, ne prepoznajući pritom suštinu integriteta prostora. Iako se u zoni morskog dobra mogu podizati samo privremeni objekti, kod nas se pojmom “privremeno” dozvoljavaju  trajne izmjene konfiguacije terena, gradnja masivnih armirano betonskih konstrukcija predimenzionisanih  gabarita.

Incidentom na Turskom rtu takođeje ogoljena obesmišljenost najvažnije institucije zaštite područja – Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja, odobravajući ovakva rješenja zanemaruje postulate struke i postaje servis građevinskog lobija. Negiraju sepostavljeni stručni stavovi  definisanii kroz neke od najvažnijih dokumenata kao što je Menadžment plan područja Kotora iz 2011., a izdajuse uslovi i saglasnosti koji su u suprotnosti sa njima. Ogolio se i besmisao licenci (ali i diploma), jer kako se može smatrati stručnjakomonaj ko svojom licencom i diplomom stoji izadavanja uslova, saglasnosti igradnje na Turskom rtu i tvrdi da će betoniranje obaleoplemeniti prostor.

Verige objekat u izgradnji-foto Boka News
Verige objekat u izgradnji-foto Boka News

Kako su slučajevi devastacije zaštićenog područja Kotora sve brojniji, krajnje je vrijeme da se oni zaustave, jer je Turskim rtom pređena crvena granica. Stoga, kao grupa stručnjakazabrinuta za budućnost područja Kotora i njegov opstanak na UNESCO Listi Svjetske baštinesmatramo daodmah treba usvojiti Studiju zaštite kulturnih dobara izrađenu u maju 2015. godinei u najkraćem roku izraditi PUP, a do tada privremeno zaustavitiprimjenu aktuelnih planova nižeg reda. Za svu štetu do sada učinjenu zaštićenom Području (Kostanjica, Turski rt, “Pentagon” i sl.), kao i za usvojene planove koji ozbiljno prijete da dalje degradirajuizuzetnu univerzalnu vrijednost Svjetske baštine (DUP Dobrota, LSL Glavati,Prčanj, Morinj, i dr.), tražimoodgovornost svihnadležnih službi i lica.

Prirodno i kulturno naslijeđe nije ničije privatno vlasništvo  već  ono pripada svim građanima, a posebno kada je u pitanju Svjetska baština koja pripada cijelom čovječanstvu i za čiju smo zaštitu odgovorni pred međunarodnom zajednicom.Baština nije vlasništvo ni institucija ni njihovih direktora, ali je stanje baštine njihova odgovornost. Posjedovanje diploma i licenci stručnjaka koji su uključeni u očuvanje baštine trebalo bi da podrazumjevana prvom mjestu znanje i profesionalnu etiku, a nikako da se njihovom zloupotrebom daje pokriće za uništavanje baštine.Niko ne bi smio zaboraviti da je na prvom mjestu odgovoran prema poslu koji mu je povjeren i prema građanima čijim novcem se finansira njegov rad.

U Kotoru, 06. septembar 2016. godine

Marija Nikolić, dipl. ing. arh.

Aleksandra Kapetanović, dipl. ing. arh.

Katarina Nikolić, dipl. ing. Arh,

Jasminka Grgurević, dipl. konzervator-restaurator

Slobodan Bobo Mitrović, dipl.ing.arh.

Dr Stevan Kordić, matematičar i fotograf

__________________________________________________________________

[1]Usvajanje Retrospektivne izjave o Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti, WHC-14/38.COM/8E, Pariz, 30 April 2014, http://whc.unesco.org/archive/2014/whc14-38com-8E-en.pdf

[2]Odlukeusvojenena 27-omzasijedanjuKomitetazasvjetskubaštinu (Pariz, Francuska, 2003), Odluke: 27 COM 7A.27, http://whc.unesco.org/en/decisions/580

[3]IzvještajSavjetodavnemisije za Prirodnoikulturno-istorijsko područje Kotora (CrnaGora), 25-31 mart 2013, http://whc.unesco.org/en/list/125/documents/

9 Komentari

  1. Verujem da ovi uvaženi stručnjaci imaju strogo altruističke i društveno korisne namere kada kritikuju neka neprimerena ili nekvalitetna arhitektonska rešenja i uticaj novogradnje na prepoznatljiv ambijent bokokotorskog zaliva, . . , a možda prepoznajem i malo onog sindroma kvaziboraca koji kritikuju sve čega se domognu ne bi li stekli ugled buntovnika koji se suprostavlja konvencijama kojih je pun i fb i štampa pa se na te šerovane ideologije kače milioni lajkača koji klikom misle da automatski stiču ugled aktivnih heroja i višesatovnim kliktanjem menjaju svet na bolje. Ovaj tekst, pored mnogih pravopisnih grešaka ostavlja utisak nefokusiranosti na konkretan problem pa samim tim ne razumem protiv čega se tačno bori ova intelektuana skupina. U tekstu su naveli nekoliko primera gradnje koji teško da mogu da se svrstaju pod istu kategoriju. U slučaju turskog rta uočava se nepoštovanje i kršenje urbanističkih uslova u bespravnu gradnju. U slučaju Kostanjice, naselje BOKA GARDENS koje je još uvek gradilište i slažem se da još neozelenjeno i nezavršeno iz Perasta izgleda neugledno kao što priliči gradilištu ali to jeste građevinsko zemljište i ne samo da je ispoštovana svaka stavka iz urbanističko tehničkih uslova već se pri projektovanju sa izuzetnom pažnjom odgovorilo na sve upute iz pravilnika i studija o mediteranskoj gradnji koje je predložila Vlada i Expeditio, dakle besomučno je klesan lokalni kamen i korišćen za gradnju fasada, puteva, potpornih zidova, kamenih lukova , kapitela i fasadne plastike snimljena je svaka maslina i hrast i prema njima se vrlo principijalno i dosledno izrađivalo rešenje dipozicije, uloženo je mnogo sredstava da se posade drvoredi palmi, banana, maslina, naranđži i dr. mediteranskog rastinja na kojima radi tim baštovana, posebno se projektovala peta fasada, dakle oblikovanje gabarita krovova od mediteranskog crepa, urađena je idilična plaža, ponta i marina, sve od lokalnog kamena. Kostanjica ima izuzetno strm i stenovit teren na kome putevi i prilazi ne smeju da imaju pad veći od 14 – 17 % i usecanje terena je bilo neizbežno da bi svaka jedinica imala propisano parking mesto i kolski prilaz kako nalaže zakon. Slažem se da je zeleni paspartu iza Gospe narušen ali to je građevinsko zemljište koje već sada izgleda fantastično apsolutno svakom posetiocu pa i našim kolegama među kojima su mnogi koji rade na našem fakultetu u bg izrazili iskreno oduševljenje. Da je Perast izveden u jednoj dekadi sigurno bi i njega častili već izlizanim terminima kao što su degradacija i devastacija. Pozivam bilo koga od članova potpisane skupine da dođe u BokaGardens i da konkretnu zamerku ili još bolje predlog. Poslednjih deset godina su to mogli da urade i sigurno bi njihovi predlozi naišlo na uvažavanje ako su konstruktivnog karaktera. http://www.bokagardens.com/en/page/about-us

    • Gospodjo, zao mi Vas je. Ovdje se ne radi o kategorijama lijepo i ruzno vec o mnogo dubljim stvarima koje Vi ocigledno ne razumijete. To su Zakon o zastiti kulturnih dobara CG i konvencije koje je UNESCO propisao.

    • Gospođo Ugrin,
      ovaj tekst koji kometarišete vi razumijete isto koliko je i banana mediteranska biljka. A što se tiče idilične plaže – e kuku u pamet onome koji vam je to dozvolio!

  2. MILOVAN

    Čitajući tekst kojim su se oglasili članovi Društva prijatelja UNESCO-a, poznati stručnjaci, u vezi gradnje na području zaštićenom kao UNESCO-va prirodna i kulturna baština, odlučio sam da, kao nepoznat i nepozvan za ovu oblast, predložim , ako to već nijesu uradili, dostave naznačeni tekst Nacionalnoj komisiji za UNESCO, koja će, inače, biti u prilici, ako to već nije uradila, da odgovori UNESCO-u o nalazima UNESCO-ve komisije, koja je obišla zaštićeno područje, krajem marta i početkom aprila 2015. godine. Možda bi UNESCO-va komisija ponovo vratila status kulturne baštine u opasnosti, kao što je to bila , jedno vrijeme nakon zemljotresa1979. godine.

  3. Ovdje je rijec o cijeloj Boki ne samo Kostanjici pogledajte ovu razglednicu pozdrav iz Dobrote ili pogledajte obalu Krtola i Krasica.Nisam strucnjak ,ovo u Kostanjci na slici izgleda lijepo ,ali sta sa ostalim devastacijama obale zaboravili ste nasip suta u Lipcima itd ima tih primjera dosta.

  4. Gospodjo, meni je Vas zao. ovdje se ne radi o kategorijama lijepo i ruzno, vec o necemu mnogo dubljem sto Vi ocigledno ne razumijete. to su zakon o zastiti kulturnih dobara CG i konvencije koje je UNESCO propisao.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.