Drugi pišu – UNESCO upozorava Kotor zbog nekontrolisane izgradnje

UNESCO prijeti da će skinuti Kotor sa svojeg popisa svjetske kulturne baštine zbog nekontrolisane izgradnje koja ugrožava njegovu staru gradsku jezgru.

Pogled na Gospu od Škrpjela – foto Boka News

Kotor, srednjovjekovni gradić s venecijanskim i austrougarskim palačama i utvrdama, smješten je u slikovitom jadranskom zalivu Boki Kotorskoj. Na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine nalazi se od 1979. godine.

UNESCO od početka 2000-ih upozorava Kotor da nekontrolisana izgradnja, turizam i pristajanje velikih kruzera ugrožavaju njegov Stari grad.

U julu 2016., UNESCO je pojačao pritisak i dao Crnoj Gori rok do sredine marta ove godine da riješi taj problem ako želi da grad ostane na popisu svjetske kulturne baštine.

Crnogorska vlada naložila je u veljači privremenu zabranu izgradnje u Kotoru koja je trebala stupiti na snagu u aprilu kako bi se to izbjeglo.

No prije nego je zabrana stupila na snagu 5. aprila, dopustila je izgradnju velikih turističkih kompleksa u gradu. Sada se vodi spor između lokalnih vlasti, koje predvodi opozicija, nacionalne vlade i prethodne gradske uprave.

“U potpunosti smo uvjereni da imamo lažan proces (koji provodi nacionalna vlada) kako bi se zaustavio razvoj grada,.. pod izlikom da se nešto radi kako bi se ispravile pogreške prethodnih lokalnih vlasti”, rekao je gradonačelnik Vladan Jokić.

Kotor UNESCO – foto M.M

Od proglašenja neovisnosti 2006., Crna Gora ostvaruje oko četvrtine BDP-a na turizmu i izgradnji na Jadranu. Godine 2016. prihodi od turizma iznosili su 22,1 posto BDP-a.

No nekontrolisana izgradnja često praćena korupcijom i nepotizmom uzela je svoj danak.

Sandra Kapetanović, arhitektica iz lokalnog centra za održivo planiranje, kazala je da taj problem postoji preko deset godina.

“UNESCO-ov odbor za svjetsku kulturnu baštinu upozorava od 2003. na negativne posljedice pretjerane urbanizacije”, kazala je.

Crnogorska obala, koja je duga samo 293 kilometra, prepuna je zgrada, uključujući desetke nedovršenih i napuštenih betonskih konstrukcija. Kotorske palače zasjenjuju moderne betonske zgrade.

Olivera, stanovnica obližnjeg mjesta Dobrote, kazala je da nove zgrade uništavaju to područje.

“Te novosagrađene kuće izgledaju kao neki neboderi s betonskim pločama na vrhu, kao grobnice”, kazala je.

/Hina/

Izvorwww.hina.hr
Podijeli

3 Komentari

  1. Kakvi ljudi – takva i drzava. Klasicni primjer kako glad za kratkorocnom dobiti malog broja pojedinaca moze unistiti cijelu regiju za generacije koje dolaze. Recimo slucaj Petrovca i sva ova zadnja zlocinacka betoniranja Boke gdje mala grupa gladnih seljacina iz unutrasnjosti potpomognuti lokalnim majmunima, kupljenim za sitne pare, nepovratno unistava jednu od najvecih ljepota Jadrana i Mediterana. Plus zadnja betoniranja obale bunkerima u vodi u Krasicima i Krtolima koji vec nekoliko godina defacto i nemaju pristup obali….pa “zicara” nad Jazom! Sta je sljedece? Neboder u zidinama Kotora?!
    I vecina mirno sjedi, pomalo negoduje i ne radi nista govoreci “Ma ne mozes tu nista” – kao da su se spustili vanzemaljci na Boku i poceli praviti pizdarije a ne nase komsije, prijatelji, familija i generalno ljudi koji se medjusobno direktno ili indirektno poznaju.
    Ovo je gore od najgoreg, crno da ne moze crnje biti!

  2. UNESCO vrlo retko oduzima status kulturne bastine, tako da zato su Kotorani relaksirane sto se toga tice. Oni samo opominju, pa ponovo opominju, ali prevelik je to zalogaj skinuti grad sa njihovog popisa. Zato ce se divla urbanizacija i unisatavanje starog grada nastaviti

  3. Potpuno bih se složila sa UNESCO-om. Prosto je neverovatno kako gradnja može uticati na sam izgled jednog grada. Posebno sam alergicna na momenat kada nikne nova “svemirska” zgrada, usled tradicionalnih i starih gradjevina.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.