JP „Morsko dobro“ odmah će krenuti u sanaciju nasipa i regulaciju kanala na području specijalnog rezervata prirode „Tivatska Solila“ dok će se sa aktivnostima na zaštiti i valorizaciji tamošnje bogate kulturne baštine krenuti nakon dobijanja smjernica od Uprave za zaštitu kulturnih dobara – čulo se juče na prezentaciji Studija o zapštiti kulturne baštine, odnosno o regulisanju vodotoka na području Solila. Ova dva dokumenta urađena su po narudžbi „Morskog dobra“ a npravili su ih „Expeditio Architects“ iz Kotora, odnosno dr Andrej Sovinc iz firme „IS projekt“ iz Ljubljane. Obje studije juče su predstavljene na tribini održanoj u Tivtu.
„Želimo da dobijemo dobar menadžment plan za ovo izuzetno vrijedno zaštićeno područje i da sa onim što radimo u Solilima, damo dobar primjer drugim većim sličnim vrijednnim područjima prirode u Crnoj Gori.“- istakao je direktor „Morskog dobra“ Predrag Jelušić dodajući da na primjeru zaštićenog florističkog i faunističkog rezervata prirode „Solila“, „Morsko dobro“ i lokalna uprava Tivta žele napraviti održiv primjer turističke valorizacije i istovremene zaštite i očuvanja prirode, bogate i slojevite kulturne baštine nekadašnjih srednjevjekovnih solana u južnom dijelu Tivatskog zaliva.
O bogatoj kulturno-istorijskog i arhitektonskoj baštini ovog područja koje obuhvata oko 150 hektara zaslanjenih močvara, rijeka i kanala i u lijoj je neposrednoj blizini još nedovoljno detaljno istražen antički arheološki lokalitet Gomilica (Glavica), govorili su Aleksandra Kapetanović i Milena Vrzić iz „Expreditia“ koje su detaljno sagledale i popisale svaki aspekt i materijalni ostatak slojevite prošlosti Solila na kojima su brojne države i narodi vjekovima proizvodili so – bijelo zlato Mediterana.
„Preporuka studije je da Solila zaštite kao nepokretno kulturno dobro – kulturni pejsaž, definiše njihova zaštitna (bafer) zona, posebna pažnja posveti zaštiti arheološkog lokaliteta Gomilica i da se prema svim segmentima iz različitih istorijkih perioda koji se mogu naći na prostoru Solila, postupi sa istom pažnjom.“- kazala je Kapetanovć dodajući da je Studija zaštite kulturne baštine u Solilima upućena na mišljenje i sugestije Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
Andrej Sovinc je predstavljajući mjere iz Studije o regulisnaju vodotokova kazao da su Solila kao i sve stare tradicionalne solane na Mediteranu jedinstveno i neponovljivo prirodno i kulturno blago nastalo“zajendičkim djelovanjem Čovjeka i Prirode, ruku pod ruku“.
„Sve što smo ovdhje danas čuli – potreba zaštite kulturne baštine, arheologije, ali i ekologije i prezentacije svega toga turistima, je kompatibilno. Međunar odna je obaveza Crne Gore da sačuva ovo jedinstveno i vrijedno pririodno stanište, ali je to i naša dužnost prema generacijama koje tek dolaze.“-podvukao je Sovinc dodajući da će Evropaka Unija kojoj se Crna Gora želi priključiti, posebno insistirati na sproođenju adekvatnih mjera zaštite jer su prirodna staništa tzv.slanih močvara jedna od za EU najznačajnijih staništa uopšte.
Sovinc je prezentirao riješenje po kome se treba regulasti dio postojećih kanala u Solilima radi pospješivanja prirodne cirkulacije morske, odnosno slatke vode, spriječavanja poplava i zaštite ovdašnjih vrijednih biljaka i životinja. Potrebno je sanirati dio starih nasipa, na mjestu urušenog morskog nasipa sa početka 60-tih napraviti tri manja ostrvca za gniježđenje ptica, rehabilitovati donji dio toka na prirodnom ušču Široke rijeke, te napraviti jedno manje novo područje – bazen za evaporizaciju i koncetraciju soli u morskoj vodi, koja bi onda preko tri obnovljena manja stara bazena za kristalizaciju, bila pretvorena u so na tradicionalni način, u svrhu demonstracije tog postupka za turiste koji će posjećivati Solila.
