Crkva Svetog Srđa – ishodište današnjeg Tivta

Pasionirani istraživač istorije Tivta Dragan Rajčević poziva na zaštitu jedne od najstarijih crkava u Crnoj Gori

Dragan Rajčević

Pasionirani istraživač istorije Tivta Dragan Rajčević pozvao je državu da što prije formalno proglasi kulturni dobrom jednu od najstarijih crkava u Boki – crkvu Svetog Srđa u selu Đurđevo Brdo kod Tivta.

Crkva koja je sagrađena još u prvoj polovini 9.vijeka u veoma je lošem stanju i treba joj hitna sanacija, ali i konkretna administrativno-pravna akcija države kako bi se ovaj vrijedni kulturno-istorijski objekat adekvatno zaštitio i obnovio.

Iako po profesiji nije istoričar, Dragan Rajčević, potomak jedne od najstarijih tivatskih starosjedilačkih porodica, već preko 40 godina pasionirano se bavi istraživanjem bogatih slojeva prošlosti i kulture tivatskog kraja. Vrijedno sakupljajući brojne dokumente i svjedočanstva o prošlosti Tivta, „kopajući“ po državnim i crkvenim arhivima, te direktno obilazeći skoro svaku stopu tivatske opštine čiji svaki djelić poznaje „kao svoj džep“, Rajčević je je stekao ugled prave „hodajuće enciklopedije“ tivatske i bokeške prošlosti. Iako je jako dobro upoznat sa antilčkim vremenima u Boki starih Ilira, Grka i Rimljana, on je posebno je skoncentrisan na period od 7.vijeka kada se ovdje doseljavaju Sloveni i na sam Tivat koji je pored značajnih srednjevjekovnih centara poput Kotora, Herceg Novog i Budve, uvijek nekako bio u svojevrsnom „zapećku“ glavnine istoriografskih istraživanja. Ovaj skroman i vrijedan čovjek, na pohvale koje mu daju sugrađani svjesni značaja i vrijednosti Draganovih aktivnosti, samo odmahuje rukom, jer mu je kako kaže, glavni motiv za rad ogromna ljubav prema zavičaju, a ne potreba za bilo kakvim javnim priznanjima i glorifikacijom. Nije stoga htio ni da ovaj tekst bude o njemu i ogromnoj energiji i vremenu što je uložio u istraživanja i osvjetljavanje tivatske povijesti, već o crkvici Svetog Srđa u Đurđevom brdu. Kaže da je ta crkva svojevrsni spomenik duhovima nekadašnjih Crnoplaćana – žitelja stare naseobine na padinama brda Vrmac, a iz koje je vremenom nastao Tivat kao urbana cjelina i moderan grad. Centar za kulturu Tivat inače, lani je priredio impresivnu izložbu fotografija i dokumenata pod nazivom „Crni Plat“ čiji je autor Dragan Rajčević a koja je izazvala veliko interesovanje Tivćana jer  i je sada potpuno napušten predio na nepuna dva kilometra vazdušne linije od centra grada, prikazala u sasvim novom i za većinu, do sada potpuno nepoznatom svjetlu…. Izložbu na 30 velikih panoa je nedavno Rajčević poklonio Osnovnoj školi „Drago Milović“.

„Za Tivat se kaže da je mlado mjesto, ali ja dodajem – mlado mjesto sa bogatom istorijom. Pod našim nogama leži neotkrivena masa arheološkog blaga koji govore o vjekovima ljudskog bitisanja na ovim prostorima. Ja sam samo „zagrebao po površini“ toga i sretan sam ako će neko iz tog mog rada izaći sa novim saznanjem, željom i voljom da i sam „zaroni“ u fascinantnu istoriju Tivta“- kaže Rajčević dodajući da je u fokusu njegovog interesovanja „obespravljeni crnoplaćanski kmet koji je samo zahvaljujući svom jeziku, govoru narodnom, predanju i kazivanju, opstao i stvorio grad kakav danas poznajemo.“

„Priča o Tivtu je priča o ovdašnjim ljudima – crnoplaćanskim težacima,, kmetovima na ovdašnjim posjedima kotorske i prčanjske vlastele, ljudima koji su predanjem opstali. Predanje je usmeno kazivanje, iz njega je nastao običaj, a iz običaja je nastala kultura življenja iz koje su nastali duhovnost i sve ostalo. Ti ljudi su uspjeli u nečmu što mnoge generacije nisu, i mi im danas moramo odati priznanje“-ističe Rajčević, dodajući da je samo Đurđevo brdo kao dio nekadašnjeg Crnog plata, i crkva Svetog Srđa oko koje se „okupilo“ desetak starih kamenih i danas napupštenih kuća, najbolji spomenik i svjedočanstvo života i kulture predaka današnjih Tivćana.

„Zbog toga je i moja najveća želja da država konačno, i zvanično tu crkvu proglasi spomenikom kulture i stavi je pod adekvatan režim zaštite“- ističe Rajčević dok  pokazuje hrpu starih dokumenata, zapisa i fotografija o ovoj bogomolji koja nikada nije obnovljena od teških oštećenja što ih je pretrpjela još u zemljotresu 1979. godine.

Dragan Rajčević

„Crkva Svetog Srđa na  Đurđevom Brdu najstarija je parohijalna crkva u tivatskoj opštini. Ona je bila jezgro oko koga su se okupljali nepismeni kmetovi-možemo slobodno reći robovi, seljani Crnog Plata koji su radili na posjedima što su ih ovdje uz svoje palate-ljetnjikovce, imale plemićke porodice Verona, Buchia, Bizanti, Pima, Pasquali, Drago, Vrakjen i druge. Okupljeni uz ovu crkvu, seljani su predanjem prenosili novim generacijama istinu o svom porijeklu, običajima, životu i smrti. Podatak da je nezaštićena oblast Crnog Plata u više navrata uništavana, paljena i pljačkana, da nikada nije bila pod turskom vlašću sa kojom se graničila u obližnjem Grblju, dovoljno govori o ljudima koji su bukvalno gladni, odoljeli svim nevoljama koje su ih pratile. U katastrofalnim zemljotresima, epidemijama kuge i kolere i teškom životu uopšte, ti ljudi umjeli su da sačuvaju sopstvenu biolšku supstancu i jezik kao najveću tekovinu svog trajanja“- objašnjava Rajčević, iscrpno govoreći o teškom bitisanju nekadašnjih crnoplaćanskih kmetova koji su stoljećima živjeli, radeći kao težaci na imanjima kotorske vlastele i gajili vinovu lozu i masline. Tek je generacija koja je stasala sredinom 19.vijeka dobila neočekivanu priliku da promijeni svoj socio-ekonomski položaj, pa je stotinjak tadašnjih žitelja ovog kraja, 1859. kada je počela izgradnja tog monumentalnog  infrastrukturnog objekta, otišla u Egipat trbuhom za kruhom, i pridružila se armiji ljudi koji su gradili Suecki kanal. Rajčević je do sada pouzdano našao imena 92-jice starih Tivćana što su skoro 10 godina, zajedno sa ostalim radnicima na potezu Port Said-Suec, maškinima (krampovima) kopali tvrdu egipatsku zemlju da bi se spojile vode Sredozemnog i Crvenog mora i svijet dobio novi plovni put koji je drastično promijenio globalnu ekonomsku i geo-političku sliku. Teško zarađeni novac sa Sueca, preci današnjih Tivćana potom su u većinom u Istanbulu, pretvorili u zlato kojim su poslije, od u međuvremenu osiromašenih potomaka nekadašnjih kotorskih plemića, otkupljivali zemlju na kojoj su prethodno nadničili u Tivtu. Bio je to prvi ekonomsko-socijalni preokret u istoriji modernog Tivta, a koji se nastavio krajem 19.stoljeća kada je Austro-Ugarska ovdje sagradila veliko vojno brodogradilište Arsenal i potomke nekadašnjih crnoplaćanskih kmetova „pretvorila“ u vjepte i cijenjene zanatlije što su onda decenijama ubrzano gradili industriju i tehničku infrastrukturu novog grada – Tivta.

„Đurđevo brdo jedna je od desetak starih ambijentalnih cjelina na području tivatske opštine za koje je lokalna uprava sredinom osamdesetih napravila sjajan projekat njihove obnove, zaštite i valorizacije. Na žalost, to je sve ostalo samo na papiru, a u praksi nije učinjeno ništa. Stoga se nadam da će, nakon što država formalno stavi pod zaštitu i upiše crkvu Svetrig Srđa u Registar spomenika kulture, napokon krenuti obnova ovog za današnji Tivat, neizmjerno vrijednog dijela naše kulturno-istorijske baštine“- rezimira Rajčević.

INICIJATIVA PPOKRENUTA 2013, JOŠ SE ČEKA FORMALNO RIJEŠENJE UZK

Formalnu inivcijativu za uspostavljanje režima zaštite i pis crve Svetog Srđa u Registar spomenika kulture, Opština Tivat predala je Upravi za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore još 2013. Tadašnja v.d. direktorica UZK Ružica Ivanović formalno je prihvatila inicijativu i pokrenula postupak u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Ivanović je tada zvanično konstatovala da je „uvidom u pravnu i prateću dokumentaciju o kulturnim dobrima i kulturnoj baštini Crne Gore UZK, utvrđeno da za sakralni objekat – crkvu Sv. Srđa na Đurđevom Brdu u Tivtu, do sada nije rađena valorizacija kulturno-istorijskih vrijednosti i da predmetno dobro nema osnovnu dokumentaciju o potencijalnim kulurno-istorijskim i arhitektonskim vrijednostima.“

Izožba Crni Plat – Dragan Rajčević

Iz Opštine Tivat nam je nezvanično rečeno da uprkos tome što UZN koju je u međuvremenu preuzela mr Anastazija Miranović, još nije formalno napisala riješenje o proglašenju crve Svetog Srđa zaštičenim kulturnim dobrom, ovaj objekat već u praksi uživa taj status.

„Novi (u međuvremenu donešeni) Zakon o zaštiti kulturnih dobara sve sakralne objekta smatra kulturnim dobrima, pa je stoga dobijanje formalnog riješenja o stavljanju crkve Svetog Srđa pod zaštitu i upisu u Registar zaštičenih spomenika kulture, samo tehničko-administrativni posao, koji na žalost, dugo traje jer ga mora pratiti iscrprno riješenje sa svom dokumentacijom i stručnim elaboratom koji podrazumijeva takvo riješenje“- kazao nam je sagovornik iz lokalne uprave dodajući da se Opština Tivat odnosi prema crkvi Sv. Srđa kao kulturnom spomeniku pa je već u pregovorima sa lokalnom Turističkom organizacijom, da se dio novca koje TO prihoduje kroz borvišnu taksu a zakonski je namijenjen za obnovu kulturnih spomenika, usmjeri upravo na obnovu te vrijedne stare građevine.

5 Komentari

  1. Divim se gosp.Draganu Raicevicu,,na njegovoj upornosti.
    Kao starosjedilac Tivta,ponosim se i sjecam se lijepih trenutaka sto se tice Sv..Srdja,
    Kao omladinka,omladinci za vrijeme Titove vladavine,palila su se slova za Prvi maj,po povratku s brda
    stalo bi se i odmorilo pored te male a tako vrijedne crkvice Sv.Srdja,vrata su bila otvorena,nije bilo tesko doc do zvona,i tu smo ozivljavali tu crkvicu zvonjavom.
    Nazalost zvona nema vise,krova,ipak su ostali temelji crkvice vrijedne pomena,i neka se opet oglase zvona ne samo u Djurdjevom brdu ,vec u cijelom Tivtu.

  2. Ups! Nisam to znao ni približno! Bravo Dragane! Tu crkvu treba pod hitno obnoviti! A Draganu želim i daljnju uspješnu istražiteljsku aktivnost!

  3. Pozdravljam rad gospodina Rajcevica. Bilo bi dobro da njegove ideje i trud urode plodom. Potrebna je finansijska podrska uze i sire zajednice da bi se nesto uradilo na valorizaciji tih objekata i same crkve. Da se napravi ambijentalna cjelina, kao sto ih vec ima u nasoj zemlji. I moji preci su iz Djurdjevog Brda.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.