Predstavljena monografija “Pruge koje su život značile”

Sa promocije monografije
Sa promocije monografije

Knjiga “Pruge koje su život značile” autora Stanislava Vukorepa predstavljena je u srijedu veče u Dubrovniku. Riječ je o monografiji koja više govori o vremenu od 1901. do 1976. godine kada je djelovala uskotračna pruge od Čapljine do Dubrovnika, pa do Zelenike i Podgorice u Crnoj Gori, a koju je izgradila Austro-Ugarska Monarhija. Kako je na predstavljanju naglašeno, knjiga na nostalgičan, ali ne i patetičan način govori o željeznici “koja je život značila”, ali i propitkuje budućnost mjesta kroz koja je pruga prolazila.

Na samom predstavljanju najmanje je govorio autor monografije Čapljinac Stanislav Vukorep, inače novinar i publicist. On se zahvalio predstavljačima knjige, naglasivši da ga je jedan bivši radnik na pruzi, kojega je intervjuirao, pitao što on želi postići. Vukorep je prisutnima u Dubrovniku objasnio kako je upravo ova knjiga “koja je danas pred njima” ono što je želio postići.

Sa promocije monografije
Sa promocije monografije

Knjiga koja traga za neistraženim područjima

Jedan od predstavljača knjige bio je i akademik Mladen Bevanda, koji se svojedobno kao učitelj vrlo često  vozio “Bokom”, popularnim vlakom koji je prometovao na pruzi Čapljina – Hutovo – Čapljina.

– Ova je promocija s pravom upriličena u Dubrovniku jer je on željeznicom bio povezan s Crnom Gorom, Čapljinom, Mostarom, Sarajevom, ali i s Bečom i sa svim željeznicama u Europi jer se u Dubrovniku mogla kupiti karta za putovanje u svaku europsku zemlju. Za vrijeme svoje uprave Austro-ugarska je izgradila ovu prugu i povezala sva područja, a vidite kroz kakve predjele prolazi. To je bio pravi građevinski pothvat, to je pravo graditeljsko umijeće. – kazao je on.

Istaknuo je kako je Vukorepova knjiga vrijedna poštovanja jer traga za neistraženim područjima te tako komunicira s prošlošću i sadašnjošću. Naveo je kako se radi o “pravoj doktorskoj disertaciji”.

Opisan je svaki, ali baš svaki objekt uz prugu od Gabela do Huma, Dubrovnika, Uskoplja, Trebinja. Svaki tunel, nasip, sve lokomotive i vlakovi, intervjuirano je jako puno ljudi koji su onda radili na prugama. – objasnio je on, dodavši kako “Stanislav svojim radovima čuva od zaborava materijalnu i duhovnu baštinu ovoga podneblja”.

Rekao je kako nema odgovora zašto je pruga ukinuta, konstatiravši kako je apsurd da “okupator gradi prugu kroz bespuća i zapošljava ljude a narodna vlast tu prugu ukida, razara i ostavlja cijelo područje izoliranim bez perspektive”.

Raspravu je moderirao predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro. U sklopu predstavljanja prikazao se i kratki dokumentarni film s pruge Čapljina – Dubrovnik.

Sa promocije monografije
Sa promocije monografije

Stao život nakon ukidanja pruge

Knjigu je predstavio pravnik Božo Lasić, inače zamjenik načelnika Općine Konavle, ali i uz Nika Kapetanića autor knjige Dubrovački tramvaj. On je ispričao zanimljivu poveznicu s Velikom Britanijom. Naime, kako je pojasnio, u Velikoj Britaniji pred uvođenje željeznica, dakle na izmaku 19. stoljeća vodila se kampanja kako uvođenje istih i nije pametno. Naveo je Lasić, razlozi su bili ti što se nitko neće doseliti u mjesta pored pruga, što će domaće životinje umirati…

– Naravno do toga nije došlo, no u nas se dogodilo obrnuto, Nakon ukidanja pruge došlo je do iseljavanja iz mjesta koja su bila na njenoj trasi, stoka je umirala nakon njenoga ukidanja kao i sam život. – istaknuo je Lasić i na tom primjeru važnost pruge za cijeli kraj kojim je željeznica vozila.

Inače, rekao je kako isprva nije htio predstavljati knjigu, no kako je naglasio, na kraju je ipak popustio.

– Vukorep slijedi europske trendove te kao amater ukazuje svim profesionalcima koji su bili dužni objaviti sličan rad jer do pojave ove knjige nismo imali većih radova o željeznici. Stekao sam dojam kako je pisanje ove knjige bio mukotrpan posao. Fascinirao me podatak da je autor prepješačio 370 kilometara, kao i da je 760 fotografija i različitih dokumenata istražio. – istaknuo je Lasić.

Ćiro kroz Konavle
Ćiro kroz Konavle

Ukidanje kao politička odluka

Dipl. ing. prometa Niko Vuković, nekadašnji otpravnik vlakova u Čapljini, a kasnije direktor tadašnjeg Željezničkog autotransportnog poduzeća u Dubrovniku, objasnio je kako je ukidanje željeznice bila politička odluka. Inače, on je funkciju direktora obnašao od 1984. do 10. listopada 1991. godine, odnosno početka Domovinskog rata na dubrovačkom području. Iako je željeznica ukinuta 1976. godine, Vukorep je pojasnio kako su željeznička autotransportna poduzeća radila jer su robu na tim relacijama prevozili kamioni. On je puno kazao o samom tom razdoblju, kao i robi koja se prevozila, kao i tome za koje se tvrtke prevozila. No, rekao je i digresiju oko same nacionalnosti onih koji su bili zaposleni u ovom poduzeću.

Od 230 djelatnika koji su kroz ovo poduzeće prošli dok sam ja bio tamo došao sam do podatka da je bilo šest Crnogoraca, 40 muslimana, 70 Hrvata i 104 pravoslavca ili Srbina. A mi smo bili Dubrovnik. Možete misliti kako je to bilo. Ali vi svi stariji znate tko je prije rata vladao i Gradom Dubrovnikom. – rekao je Vuković.

Predstavljanje je održano u organizaciji Zavičajne udruge Neum u Dubrovniku i Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Dubrovnik.

Vedran Salvia

5 Komentari

  1. ukinuta je i “rera” sinjska .politicka odluka, gosp.Vukoviću bili ste direktor od 1984 do 1991god.,a željezznica ukinuta 1976. Koja su to željeznicka autotransportna poduzeca (kamioni) prevozili robu na tim relacijama ? zar nije u tom periodu “vladao” splitski Jadrantrans (kojeg se više niko i ne sjeća) a i špedicja Bugojno a da i ne spominjem slovensku Intereuropu ? postali ste direktor 8 godina nakon ukidanja željeznice,a šta bi u današnje vrime rekli “uhljebili”. digresija oko nacionalnosti i zaposlenika u tom poduzeću?? kako je to bilo možete misliti ?? a mi smo bili Dubrovnik ??? a može li u Tom Vašem Dubrovniku kava koštat 9 hrk kao na splitskoj rivi a ne 25-30 hrk. nemam ništa protiv Vas osobno ali zasto kukate a neko vas je uhljebio 8god. a da i ne pišem o sinjskoj “reri” šta je značila za sinjsku i cilu cetinsku krajinu. obožavam uskotračnu prugu koja još možda u upotrebi u brazilu i švicarskoj.nastojat cu nabavit knjigu .

  2. Zmigi ,posto obozavas uskotracnu prugu ili prugu uskog kolosjeka koja je dolazila i do Boke odnasno luke Zelenika,zelim da ti dam informaciju da je dio te pruge koja se odvajala od Sarejeva preko Visegrada i Uzica za Beograd obnovljen za turisticke svrhe.
    Jedan dio te pruge izmedju Visegrada i Uzica preko Sargan Planine ( cuvena sarganska osmica) obnovio je Emir Kusturica i koristi se za turisticke izlete a tu je blizu i njegov Drven grad na Mecavniku .

  3. hvala na informaciji XXy . Austro-ugarska nam izgradila sve moguće svjetionike na jadranskim otocima i obali (a u D.Lastvi još stoji “ranjen” a pitaj boga do kada će) , ceste,željeznice i još puno toga.

  4. Ma danu kadaa se nešto komentariše valjda nijesmo zaboravili našu KRIJANCU oli bon-ton….e bo ja sam bio mali kad ssmo plovidbom iz Donje Lastve oli sa mula Staničića u Tivat odili za Zeleniku,e pa se onda prekrcavali u taj vlak zeljznicu i jao kako je dimio i fišćao-lokomotiva je sva bila naprijed u bijeli dim kako smo mi đeca zvali paru..a toke kad je krećalo leva leva iz Zelenike za Novi…ma ti šušur i sve ino..ma to vi je bila za nas đecu nešto neviđeno i opse doživljeno,a tek ako je puvau vjetar pu vagona ..ma svi smo bili crni od garbuna,jer bo garbun je dobro dimio…ma a ke toga danas više nema ni anci malo..sve smo dali đaombaru…đurica amsterdam.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.