Luštica puna rogača ali slaba vajda – Komižanin napravio dobar posao s njegovim uzgojem

Komižanin napravio dobar posao s uzgojem rogača, nedavno potpisao i ugovor s DM-om

Nebojsa Božanić iz Komiže - Proizvodi rogača kojeg sam prerađuje u brasno od rogaca fhoto: Davor Puklavec/PIXSELL
Nebojsa Božanić iz Komiže – Proizvodi rogača kojeg prerađuje u brašno –  foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Naše poluostrvo Luštica  bogato je  starom drevnom mediteranskom biljkom, voćem, rogač. Rogač koji je nekada hranio brojne porodice danas je neopravdanoi zapostavljen, zaboravljen. Naši stari su ga sadili a mnoga stabla su danas samonikla.

Rogač se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Najvjerojatnije je upravo rogač bio hrana iz biblijskih vremena. Smatra se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potiče njemački naziv za rogač – Johannisbrot, što u prevodu znači Ivanov kruh.

U antičko doba sjemenke rogača su služile kao jedinica za mjeru vaganja zlata.  Sjemenke rogača, bez obzira na veličinu i uslovee čuvanja, uvijek imaju jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration).

Ne tako daleko na ostrvu Vis, Hrvatska, uslovi su otprilike potpuno isti, idealni za uzgoj rogača, a potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže vlasnik porodičnog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Nebojša Božanić, koji je nedavno potpisao ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.

Komižanin Božanić na svom OPG-u ekološki uzgaja i prerađuje rogač do finalnog proizvoda. Godišnje proizvede oko 6000 vrećica u pakovanju od 300 grama, a u OPG-u je zaposlena njegova cijela porodica, prenosi Slobodna Dalmacija.

Potražnja za tom zdravom namirnicom se zahuktala, kaže, što potvrđuje i ugovor koji je nedavno potpisao s DM trgovinom, nakon čega je njegovo brašno od rogača svoje mjesto pronašlo na njihovim policama.

Rogač
Rogač

“Komiža postoji prvenstveno radi ribe, a druge dvije djelatnosti su vinogradarstvo i rogač. Na Visu su idealni uvjeti za uzgoj i rast rogača koji raste u komiškoj kotlini gdje ne trpi veliki vjetar i studen. Na svom imanju proizvedem osam tona rogača godišnje, a zatim ga prerađujem u finalni proizvod. Prijavio sam se na natječaj Ministarstva poljoprivrede i DM-a te od 110 zainteresiranih kandidata izabran među njih devet”, kaže Božanić.

Godišnje proizvede oko 6000 kesica u pakovanjima od 300 grama

Navodi da je godinu dana radio na dizajnu svog brašna od rogača, a naknadno je u zakup uzeo još jednu površinu, pa sada raspolaže s oko 200 stabala.  Osim fino mljevenog rogača prodaje ga i kao plod. Kaže da je potražnja za rogačem sve veća jer su ga ljudi otkrili kao zdravu namirnicu.  Napominje da rogač ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a komiški rogač je posebna vrsta, jer se radi o velikom ili tustom rogaču. Stari Komižani su do takve vrste rogača došli prirodnom selekcijom te je priznat kao posebna vrsta, dodaje.

 Rogač se, kaže Božanić, kao brašno upotrebljava u raznim kolačima, od njega se radi rakija, poznata Rogačuša koja je sve traženija, a sjemenke se upotrebljavaju za konzerviranje dječje hrane, koristi se u farmaceutskoj industriji, u štavljenju kože, od njega se radi čokolada, bomboni, keksi, torte, razne slastice te služi kao ljepilo.

“Čak je i sveti Ivan Krstitelj 40 dana u pustinji živio na rogaču i vodi. Ljekovit je i pomaže osobama koje imaju želučane probleme, regulira probavu i obnavlja crijevnu floru. Biljka je koja izuzetno dobro podnosi sušu, te baca cvijet i list kada je najsušnije razdoblje. Oko njega ima puno posla jer zahtjeva pažnju i kompletnu obradu kao i primjerice maslina, s tim da je manje zahtjevan od masline jer ga ne pogađa toliko bolesti”, kaže Božanić. No, dodaje, da ih u zadnje vrijeme muči nametnik – crv potkornjak, koji čini velike štete na starim stablima.

Brašno od rogača
Brašno od rogača

Otkupna cijena rogača u komiškoj poljoprivrednoj zadruzi je između 2,5 i 3 kune. Božanić tvrdi da to nije loša cijena usporedi li se s otkupnom cijenom mandarina i jabuka od po 1,5 kunu.

A prostora za rast te proizvodnje ima, s obzirom da Španjolci godišnje proizvedu 350.000 tona rogača, a Hrvatska tek 500 tona. Drugi po proizvodnji iza Španjolaca su Talijani, pa Grci, Turci, Tunižani i ostale mediteranske zemlje.

Pjesacka staza Luštica
Pjesacka staza Luštica

Kakvo je stanje kod nas znamo i sami. Za sada ni u naznakama da bi neko mogao pokrenuti sličnu proizvodnju ili da bi započeo plantažno saditi rogač…

 

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.