Nema Evrope bez Benediktinaca i načela: MOLI, RADI, ČITAJ!

Promovisana knjiga Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije dr Katarine Mitrović

Knjiga Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije (9. stoljeće – 1571) autorke dr Katarine Mitrović, promovisana je u ponedjeljak u Kinu „Boka“ u Kotoru.

„Benediktinci su promenili moj život. Platila sam strašnu cenu pre tri godine kada sam otpuštena sa Filozofskog fakulteta u Beogradu zbog ove teze – Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije , jer su mi rekli da ona nije dovoljno naučna, da nije dovoljno ozbiljna. Ali, nisam odustala. Benediktici su moja velika ljubav, otkrila sam ih pre deset godina, kada sam se susrela sa njihovim pismom.

Dok mi je bilo dozvoljeno da predajem, ja sam uvek svoja predavanaja započinjala rečima da koliko god pohvala mi izrekli na račun tih monaha, nikada im se ne možemo dovoljno zahvaliti. Evropska civilizacija izgleda danas tako u svojim najpozitivnijim aspektima, upravo, zahvaljujući Benediktincima.

Kao evangelizatori Evrope, mnoge germanske i slovenske narode su pokrstili. Neke su direktno iz paganstva prevodili u hrišćanstvo. Znatno su unapredili privredu, posebno zanatstvo. Svoje vrtove su uređivali tako da su podsećali na rajsko blaženstvo. Šta su sve preživljavali i kroz šta su sve prolazili, mi to danas ne znamo.

Sveti Benedikt je smatrao da monah nije pravi dogod se ne izdržava radom sopstvenih ruku. Polazio je od načela: “Ora et labora” – moli se i radi! Kako na nebu, tako i na zemlji!

Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije
Benediktinci na području Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije

Kao izuzetan psiholog, svojim opatima, duhovnim ocima, savetovao je da ne mogu monahe-novicije, dečake koji odrastaju u manastirima, tretirati sve na isti način. Svaka je osoba za sebe, mora se voditi računa o njenim fizičkim i psihičkim sposobnostima, osobenostima. Ideja o kolektivnom nesvesnom, o dinamici nesvesnog i arhetipovima,  pojavljuje se kod Benediktinaca mnogo vekova pre Frojda, Junga…

Benediktinci su tu od  VI veka i žive držeći se načela: „Ora, labora et lege” – MOLI, RADI, ČITAJ!

Oni u manastirima, daleko od javnosti pišu, prepisuju. Prepisuju Sveto pismo, ali i grčke i rimske pisce, jer smatraju da to može nekome koristiti…“, između ostalog, kazala je, u svom izuzetno nadahnutom izlaganju, autorica dr Katarina Mitrović.

Govoreći o knjizi, mr Jovica Martinović je istakao da ona predstavlja kapitalno djelo. On je podsjetio da su Benediktici odavno bili prisutni u Kotoru, o čemu svjedoči današnja crkva Svetog Antona. Materijalni ostaci jedne od njihovih crkava su pronađeni poslije zemljotresa 1979.god. ispod crkve Svetog Pavla, kao i materijalni tragovi u Budvi, Cavtatu. Već od XII vijeka počinju zapisi o djelatnostima i aktivnostima Benediktinaca u našim krajevima, a od XIV vijeka pratimo njihov kontinuirani rad, istakao je Martinović.

Načelnica Istorijskog arhiva u Kotoru Snežana Pejović, istakla je da nam je autorica ovom knjigom približila vrijeme Svetog Benedikta i monaha tog reda, o čemu su naša saznanja vrlo skromna.Oni su imali ogroman značaj za edukaciju i opismenjavanje domicilnog stanovništva. U nekoliko vjekova njihove pune aktivnosti, postavljeni su temelji naših budućih obrazovnih institucija. Kao arhivista, istakla je i njihov značaj u stvaranju i očuvanju rukopisne baštine, crkvenih ali i državničkih spisa.

“Ne mislim da su Benediktinci ovdje došli, već da su ovdje bili., iz razloga što su iz reda Vasilija Velikoga. To je red monaha koji nastaje u VI vijeku, koji je izuzetno vrijedan, marljiv, asketski. Benediktince ne možemo svrstavati u ono što oni nisu, ni na zapad ni na istok, kada su u pitanju generalna razgraničavanja”, kazao je arheolog Mladen Zagarčanin.

“Knjiga je objavljena u izdanju Kulturnog centra „Nikola Đurković“, Gradske biblioteke i čitaonice Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore. Ona je dio projekta Kulturna baština Boke i Crne Gore – evropska kulturna baština, iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2015. godinu”, u uvodnoj riječi je kazala Jasmina Bajo, rukovodilac Gradske biblioteke Kotor.

U muzičkom dijelu nastupila je prof. Angela Mijušković na flauti.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.