Tivat uokviren u vremenu

Tivat
Tivat

“Tivat uokviren u vremenu – od 50-tih ka novom vijeku” naziv je izložbe fotografija i projekcije dokumentarnih filmova koju je krajem protekle godine u Gradskoj kući priredio Foto, kino i video klub „Mladost” iz Donje Lastve, pobudilo je veliko interesovanje, jake emocije i sijećanja, brojne publike koja se prisjetila osoba, događaja, grada Tivta iz nekih starih, prošlih, dana i vremena.
Dokumentarne fotografije na kojima su prikazani značajni događaji za Tivat u jednom vremenskom periodu dio su arhive Foto kluba “1. maj” koji je djelovao od pedesetih do šezdesetih godina, proteklog vijeka, fotografije tivatskog fotografa Nikolajeva i arhive Foto kluba “Mladost”, osnovanog 1961. koji djeluje i danas.

Uz izložbu, prikazani su i dokumentarni filmovi o izgradnji aerodroma Tivat (1969-1971), Školskog centra, Doma zdravlja, sanaciji zgrada Općine Tivat, Doma „Gracija Petković” i brojnih drugih objekata nakon zemljotresa 1979. godine. Posebnu pažnju privukao film Parada dostignuća koja je priređena na Dan mladosti za 85. rođendan Josipa Broza Tita, 1977. godine, a koji je dokument o izuzetno bogatom kulturnom, sportskom i društvenom životu Tivta te tivatskoj privredi zasnovanoj na Arsenalu, koji je generirao razvoj grada.
Tivat kao grad počeo se razvijati tek krajem XIX vijeka kad je osnovana vojno pomorska luka Arsenal. Do izgradnje Arsenala zemljišni posjedi u Tivtu su uglavnom bili u vlasništvu feudalne vlastele Prčnja, Dobrote, Perasta i Kotora.
Razvoj Tivat započeo je onog trenutka kada je prilikom manevara austrougarske mornarice 1886. na Jadranu, u Boku doplovljava flota pod komandom admirala Maksimilijana fon Šterneka. Tom prilikom admiral se uvjerio u pogodnost i strategijsku važnost Tivta za izgradnju pomorskog arsenala. Kad je komanda mornarice u Beču proučila referat admirala Šterneka, pristupila je kupovini dijela potrebnog zemljišta. Tako su 1888. počeli pripremni radovi na nivelisanju zemljišta za budući arsenal vojno pomorsku bazu u Tivtu.
Na zahtjev predsjednika opštine Tivat, Marka Filipova Krstovića, sazvano je Opštinsko vijeće, koje je 24. marta 1889. donijelo odluku da se mornarici za izgradnju arsenala besplatno dodijeli zemljište na obali.
Na bojnom brodu ”Kaiser Franz Josef I” potpisan je ugovor o ustupanju zemljišta Komandi austrougarske ratne mornarice.
Tada je u ugovoru zabilježeno “Budući narod treba dobiti komad kruha”.
Arsenal je odmah zaposlio 60 radnika, a prvi inženjeri su bili Česi, koji su 1889. napravili provizorno pristanište i izgradili prvi navoz – dok. Od kraja 1889. kada je prvi brod izvađen na navoz i od kada Arsenal postaje i remontna baza, grade se posebne radionice i pogoni, podiže se i drugi navoz, da bi se 1900. cijeli prostor ogradio zidom.
Kako se razvija Arsenal tako počinje i razvoj Tivta, dolaze meštri iz Pule, brodograditelji… Po slomu Austro-Ugarske Monarhije 1918. Francuzi su preuzeli komandu nad Arsenalom.
U prisustvu svih zaposlenika i velikog broja stanovnika Tivta, uz oglašavanje topova i sviranje vojne i civilne muzike 4. marta 1921. Arsenal i 12 torpiljera predstavnicima Jugoslovenske ratne mornarice predao je francuski kapetan bojnog broda Blank.
Već 1921. počinje modernizovanje Arsenala. Modernizaciju su mogli izvesti samo radnici sa novim stručnim znanjima. Stoga je 1921. otvorena Mornaričko-zanatlijska škola koja je prerasla u Vojno-zanatsku školu s nastavnim programom prilagođenim potrebama Arsenala.
Godine 1929. u Arsenalu je, pored većeg broja stručnih oficira mornarice, radilo 15 inženjera raznih struka i 10 tehničkih poslovođa. Samostalna izgradnja manjih drvenih brodova i motornih čamaca počela je 1930 godine.
fotouztextPočetkom 1941. u Pomorskom arsenalu radilo je 1562 radnika, tehničara, inženjera, vojna činovnika, podoficira i oficira.
Nakon drugog svjetskog rata Arsenal se razvija kao Mornaričko tehnički remontni zavod u kojem se remontuju brodovi JNA, a kasnije sedamdesetih godina ruski i libijski vojni brodovi i podmornice. Arsenal postaje visoko profitabilna budžetska ustanova koja gradi Tivat, stanove, ustanove, infrastrukturu, sve do 90-tih godina prošlog stoljeća kada počinje krvavi raspad Jugoslavije i neizvjesna sudbina Arsenala.
2006. godine Arsenal kupuje kanadski milijarder Piter Munk, pod povoljnim uvjetima i na infrastrukturi Arsenala gradi marinu i stanove postavljajući nove standarde. Realizira projekt nautičkog naselja s rezidencijalnim kompleksima i budućim hotelima. Marina sa prvih 85 vezova otvorena je 2009., a kasnije i rezidencijalne zgrade, sa stanovima za prodaju, – Teuta, Zeta, Tara, Milena i Ozana.
Danas se na mjestu Arsenala, od kojeg nije ostalo ništa osim infrastrukture i Muzeja pomorske baštine, nalazi marina sa 245 vezova, otvorena tijekom cijele godine. Ovih dana počela je rekonstrukcija gradske rive Pine tako da Tivat i Porto Montenegro postaju jedinstvena cjelina. Projekat proširenja kapaciteta marine Porto Montenegro koji treba da se završi do ljeta, vrijedan je preko 25 miliona eura. Marina će duplirati svoje kapacitete i imaće ukupno 490 vezova za jahte duge od 6 do 130 metara. Ova faza proširenja Porto Montenegra pored već zauzetih 124.413 četvornih metara površine mora, zahvatiti će još novih 220.896 metara morske površine tivatskog zaljeva.
Na poluotoku Luštica krajem prošle godine ozvaničen je početak izgradnje prve od dvije marine u projektu luksuznog turističkog resorta Luštica Bay koji realizira egipatsko-švicarski konzorcijum „Orascom Development”.
pine50resizeIzgradnju marine kapaciteta 170 vezova za jahte dužine do 65 metara, južno od uvale Oblatna u zaliv Trašte dakle prema otvorenom moru inaugurisali su crnogorski premijer Milo Đukanović i vlasnik „Orascoma” Samih Saviris. Objekat vrijedan oko 30 miliona eura, trebalo bi da bude završen za tri godine, a paralelno će se graditi i Marina Village – mali turistički gradić na obali sa vilama, apartmanima, manjim hotelom, restoranima i ostalim sadržajima. Vrijednost tog kompleksa sa pripadajućom infrastrukturom je oko 250 miliona eura, a već je prodato 120 stanova.
Danas je Tivat moderan grad orijentisan na razvoj turizma kao prioritetne djelatnosti. Tivat koristi prostor kao svoju komparativnu prednost u odnosu na svoje susjede. Sve je preorijentirano na razvoj turizma i gradnju ekskluzivnih stanova za prodaju na tržište kroz projekte Porto Montenegro, Luštica Bay, Qatari Diar i Boka Golf.
U strateškom planu općine Tivat do 2016. godine akcenat je stavljen na izgradnju hotelskih kapaciteta visokih kategorija.
„Predstoje nam dalje investicije posebno sa stanovišta daljeg razvoja turizma, razvoja na savremenim standardima u pravcu zaokruživanja sada nesumnjivo, prepoznatljive ekskluzivne turističke destinacije. U periodu od 2003. do 2013. godine u razvoj grada investirano je 70 miliona eura. Može se reći da nam je i ova godina donijela nešto novo i da se grad mijenja i da postaje simbol i promjena i vremena” – kazao je gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš na svečanoj sjednici SO Tivta povodom Dana grada 21. studenog, prošle godine, konstatirajući da tivatskim ulicama „već korača budućnost”.
Tivat prema posljednjem popisu satnovnika iz 2011.godine ima 14.111 stanovnika.
Zamalo da zaboravim činjenicu, konstataciju našeg sugrađanina, kolege novinara da u „grad ekonomskog preporoda”, konstantno od zatvaranja Arsenala i početka razvoja „ekskluzivne turističke destinacije” do danas, bilježi ubjedljivo najveću stopu nezaposlenosti među svim primorskim opštinama.
I tako kako se doseljavalo u mali Tivat sa industrijalizacijom, stizale su različite kulture, kulture življenja, običaji, navike, tako i danas stižu investitori koji ostvaruju profit, te nas uče jedrit, igrati golf, ragbi, slaviti noć vještica, zdravoj hrani, kako treba živjet, ponašat se, jer „oni znaju kako”, a mi uokvireni u vremenu prošlosti i emocija postajemo jeftina radna snaga.
I na kraju da se vratimo na početka priče kada je na bojnom brodu ”Kaiser Franz Josef I” potpisan ugovor o ustupanju zemljišta Komandi austrougarske ratne mornarice, a u zapisniku zabilježeno “Budući narod treba dobiti komad kruha”, ali sada u liku konobara, sobarica, higijeničara, stražara…

IzvorMiro Marušić
Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.