Kotor – San Giovanni

Više godina govori se o projektu investiciji liftom do San Đovanija. Projekat lifta i žičare aktuelizuje se uoči svakih lokalnih ili parlamentarnih izbora, ali do danas ništa konkretno nije urađeno.
Vaš reporter uspio se virtualnim liftom popeti do samog vrha San Đovanija kako bi Vam prenio stvarnu sliku stanja bedema, bezbjednosti, staza, tvrđave, crkava i što ustvari naplaćujemo tri eura turistima prilikom obilaska drevnih kotorskih bedema. Zvanični podaci kažu da je u sezoni 2012. bedeme posjetilo 41.750 turista, a od ulaznica je prihodovano 125.265 eura.

Osim predivnog pogleda i fascinantne arhitekture, sve ostalo su ožiljci vremena, zapuštenosti, ljudske destrukcije, zemljotresa, slike rastegnutih konopa koji upozoravaju na opasnost, neuređenih opasnih staza, grafiti, jedna „prodavnica” sa samo jednim proizvodom vodom, a ako Vas noć zatekne problem nastaje kako se vratiti i još mnogo toga.
Spuštajući se mislim pa lift nije potreban, da bi ovo doživjeli, ovako je makar sve upakovano u naturalno. Bračni par stranaca koje sam sreo pitaju me u čemu je problem, čude se, komentiraju kako bi to moglo da bude, ali dok ne bude jednog dana, ako niste bili pogledajte kako je danas na San Đovaniju, mi Vas vodimo šetnjom kroz fotogaleriju.
Brdo Svetog Ivana, u narodu poznatiji kao Sanđovani (San Giovanni) nalazi se na oko 260 metara nadmorske visine, nad Kotorom. Ime mu potječe od istoimene crkvice koja se prvi put pominje 1440. godine a nalazila se u glavnoj gradskoj tvrđavi na samom vrhu, te je bila posvećena sv. Ivanu Krstitelju i služila je za potrebe vojske koja je čuvala gradske zidine. Ukupna dužina bedema je preko četri kilometra, debljine od dva do šesnaest metara a visina doseže na nekim mjestima do dvadeset metara.
Tvrđava i bedemi, fortifikacioni kompleks nastao je postepeno tokom vjekova a početak gradnje gradskih zidina se vezuje za rimskog cara Justinijana u VI stoljeću dok su današnji izgled i oblik dobili tokom XVII do XVII stoljeća.
Na putu prema vrhu negdje na pola puta nalazi se poznato svetište, u starije vrijeme zvano Gospa od Počivala, a od druge polovice XVII. stoljeća Gospa od Zdravlja koja se slavi 21. novembra. U crkvi se nalazi grobnica poznate kotorske obitelji Bolica, a pred crkvom grobnica kotorskog grofa Antona Lukovića. Poznati kotorski pjesnik Ivan Bolica u svojoj latinskoj poemi Descriptio Sinus EtAscriviensis Urbis (O opisu zaljeva i grada Kotora), koja je nastala oko 1550.godine, također piše o ovoj crkvi, te govori da se nalazi na svetom brdu.
Četiri kapelice uz put prema svetištu čuvale su slike koje su predstavljale četiri blagdana posvećena Blaženoj Djevici Mariji: Rođenje, Prikazanje Blažena Djevice Marije u hramu, Navještenje i Uznesenje na nebo. Danas se te slike nalaze u crkvi.
Fortifikacioni kompleks tvrđave i bedema sastoji se iz dvije cjeline: Jednu čine bedemi koji opasuju staro urbano jezgro, sa pet bastiona i troja vrata za ulaz u grad. Drugu čine bedemi koji se penju istočnom i južnom stranom brda sveti Ivan i sastaju se u tvrđavi na vrhu.
Grad Kotor tokom svoje burne povjesti bio je branjen sa kula, bastiona i bedema izgrađenih duž litica brda Sv. Ivan. Više puta su se osvajači zaustavljali i povlačili pred bedemima, zadivljeni njihovom grandioznošću, veličina bedema izazivala strahopoštovanje, ali uglavnom ništa nije značila bez dobre organizacije odbrane unutar grada.
Prošetajte kotorskim bedemima kroz našu fotogaleriju.

IzvorMiro Marušić
Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.