Veselin Banjević izložba slika i oblutaka

Pozivnica
Pozivnica

U Galeriji solidarnosti – Kotor, u ponedjeljak 15.juna u 20 sati biće otvorena izložba slika i oblutaka Veselina Banjevića.

“Kamene fasade, vedute gradova, simboli crnogorskog pejzaža, spletovi maslina i međa, anatomija tijela i replike umjetničkih djela (arhitekture, skulpture i slike) su ustaljeni motivi Banjevićevih djela. Ovaj tematski sloj Banjevićevih ostvarenja, međutim, ne obuhvata grafiku i crtež, koje su neko vrijeme trajno angažovale njegovo umjetničko djelovanje. Grafika inspirisana stihovima poeme Zloslut, velikog crnogorskog pjesnika Mirka Banjevića, njegovog oca, je potpuno u službi jedne umjetnički već obrađene teme.

Vizije su najsličnije deliričnoj magnitudi, koja se u vrhu kovitlaca završava pticolikom a neđe i homoidnom formom. Kad je to epicentar iz kojega u prostor vrcaju nemirne putanje, nema ni iluzije završetka vijugama stravičnosti. Čak je i glava, koja kao bez čapre dočekuje strelice zloslutnog ćukanja, više kruna jedne uzavrele emocije, nego njeno izvorište. U listovima sa motivma arhitektonskog nakita romaničkih ili gotskih građevina Crnogorskog primorja, u jednom ili najviše dva tona, kovitlac se usmjerava u kanelure, rozete, vajarske tvorevine ili usitnjenu, prepoznatljivu siluetu mase. Postupni prelazak na polihromne listove odvija se preko beogradskih veduta ili pejzaža iz Boke Kotorske.

Slike iz ciklusa gradovi (Beograd – gradovi Evrope) su mu uvijek u okviru jasnog pikturalnog utemeljenja i neoromantične osjećajnosti. Ona se intenzivira motivskim svođenjem i prelaskom na slikanje riba, guštera, kornjača, rakova, škorpija, školjki ili morskih ježeva i spiralnih puževa. Radeći ih kao replike istovjetne kompozicijske šeme, paletu smjenjuje u vrtoglavom ritmu i kompletan ciklus postavlja kao čvrsti niz multipli-kovanog objekta. U ovom umnožavanju podaci prirode i uobičajene vizije nestaju u česticama kolorističkog vatrometa. U tzv. Kokoljinom ciklusu Banjević je ostavio istu dramatiku i kompozicione šeme. Kao da je prepoznao prvi otisak starog majstora, pronašao ga u slojevima s druge strane platna i ponovio ga kao sloj dragocjenosti čiju je boju vrijeme ispiralo. Najveći izazov u tom smislu značila je mogućnost koju su mu pružili prazni ramovi stropnih slika Tripa Kokolje, poslije konzervacije kompletnog ansambla u Gospi od Škrpjela. U blind ramovima rađenim rukama velikog baroknog majstora, Banjević je osjetio prisustvo svog dalekog pretka. Naslutio je njegove biblijske zavjete, ljepotu puta i vizije kroz koje je vrijeme prostrujalo. I naslikao ih je ponovo, u okvirima đe još uvijek traju obrisi njegovih dodira. Preko pikturalnog i skulpturalnog oživljavanja pećinskog crteža opet koristi zadatu temu, uživajući u njenom izazovu. To je traganje među oblucima za, obično, homoidnim ili animalnim formama, kojima minimalnim intervencijama potencira asocijativnost. U tim “intuitivnim” elementima crtačke misterije i prirodne kolorističnosti podloge izražava sublimno ono što je kod njega izazivao crnogorski pejzaž, kamen, more” – kaže se u najavi iz OJU „Muzeji” Kotor.

Banjević je rođen 1946. godine na Cetinju. Akademiju likovnih umjetnosti završio je 1970. godine u klasi profesorke Ljibice Sokić. Član je ULUS-a od 1973. Izlagao je na izložbama u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Beogradu i Stolivu u Boki Kotorskoj.

Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.