Povratak u Aleksandriju naziv je knjige proze autora Miraša Martinovića koja će biti predstavljena u subotu, 5. sepembra, atrijumu ljetnjikovca Buća u Tivtu, sa početkom u 21 sat, a u okviru manifestacije Tivatsko kulturno ljeto. Knjiga je promovisana i objavljena ovog proljeća u Zagerbu.
Po rijuečima utora, ovo je njegovo najzrelije djelo, neka vrsta anti – romana, koji se dešava u različitim stoljećima, na različitim prostorima i u različitim vremenima, dobrim dijelom u Aleksandriji, grad koji je u ovoj knjizi – grad sjećanja, u kome se sreću poznate i mitske ličnosti. Neke su ličnosti plod piščeve fikcije, ali on i za njih tvrdi da su stvarne, rukovodeći se onim – da sve što se dogodilo i ostvarilo i bilo kom obličju, jeste stvarno… A ako se nije dogodilo, dogodiće se.
O knjizi u Tivtu će govoriti mr Aleksandra Vuković i svjetski poznati i slavni slikar Dimitrije Popović, Koji je za knjigu napravio sepcijalni pogovor, tvrdeći da je ovo djelo velike erudicije, Pretvoreno u virtuoznu kreciju. Popović, između ostalog, knjigu karakteriše ovim riječima:
U Miraševom književnom postupku, prožima se perceptivno i konceptualno, faktičko i fikcionalno.Pisac koristi faktografske podatke, biografske pojedinosti onih o kojima govori,poziva se na dokument važan za njihovu osobnost na osnovu čega njegova imaginacija kreira uvjerljiv literarni svijet bilo da se radi o antičkim filozofima i mudracima, mitskim herojima, biblijskim likovima, svecima i biskupima, starim ili modernim literatama- Homeru,Odiseju,Sokratu,Irodu,apostoluPavlu,sv.Augustinu,Danteu,Rembou, Elotu,M.Jursenar … da navedemo samo neke.Svaki od Miraševih “heretika” u knjizi takođe egzistira kao mikrokozam,kao svijet kojega određuje vlastita sudbina. U takvim sudbinama, san ili vizija kao u slučaju priče “Glava od mermera” daje kompleksnost književnom liku Margaret Jursenar.Božena Jelušić je s pravom Miraša Martinovića odredila kao “lirskog arheologa”. Miraš ne istražuje samo lokalitete stvarnog,konkretnog nalazišta nego pažljivo otkriva i slojeve onih “književnih lokaliteta” u okviru opusa pisca kao što u ovom slučaju sondira teren književne arheologije Margaret Jursenar.Pisac se bavi arheologijom arheologije. Mirašu Martinoviću,piscu postmodernističkog senzibiliteta dovoljan je jedan zapis sna da bi oblikovao imaginarni lik Margaret Jursenar.Impresivna “Mermerna glava” što se pojavljuje u spisateljičinom snu, inicira nastanak njenog remek djela “Hadrijanovi memoari”. Ta se ista impresivna imperatorova glava posebno obraća i Mirašu, piscu koji se nadahnjuje antikom, piscu Antičkih gradova- snova i sudbina, autoru posljednjeg Eshilovog dana…
